”Možete im dati svoju ljubav, ali ne možete dati svoje misli…Možete se truditi biti kao oni, ali ne tražite da vaša djeca postupaju kao vi. Jer život ne ide unatrag i ne zaustavlja se na sutrašnjici. Vi ste luk s kojega su vaša djeca odapeta kao žive strijele…”

Halil Džubran ”Prorok” ; O djeci 

Mnogi od nas misle da bi naša djeca trebala manje gledati televiziju i manje boraviti na kompjuterima, no nedovoljno truda ulažemo u to kako sudjelovati i pomoći djetetu u osmišljavanju slobodnog vremena te kako pomoći djetetu odabrati ”pravu” slobodnu aktivnost. Nemali je broj djece koja nisu uključena u slobodne aktivnosti i nakon škole svoje slobodno vrijeme provode kod kuće, najčešće ispred televizije i ako malo sjednemo s njima pred ekrane, možemo se zapitati što sve naša djeca ”upijaju” posredstvom televizijskih programa?

Također, postoji određeni broj djece koja su uključena u previše aktivnosti i velik dio vremena provode na putu od jedne aktivnosti na drugu. Tada se možemo zapitati kada se odmaraju i kada s nama provode vrijeme?

Vrlo bi važno, stoga, bilo naći balans između onoga što je djetetu neophodno za njegov adekvatan psihomotorni rast i razvoj i onoga što dijete želi, voli i prema čemu pokazuje interes, uz ono za što ima ili nema sposobnosti i talent. Dobro odabranom slobodnom aktivnošću stimuliraju se razvoj interesa i sposobnosti. Da bismo to mogli, vratit ćemo se na naslov koji čini razliku između kako pomoći odabrati djetetu slobodne aktivnosti i odabrati djetetu slobodnu aktivnost. 

Odabir slobodne aktivnosti ne činimo mi, već on proizlazi iz dijaloga između roditelja i djeteta, što bi značilo da je važno da se aktivno uključimo u njihovo odrastanje kroz odabiranje slobodnih aktivnosti ”po mjeri” djeteta. Cilj uključivanja je uspostava ravnoteže u svemu što naše dijete je ili može postati. Što znači kada kažemo po ”mjeri djeteta”?

Vrlo je važno, da svoja iskustva i svoju ”povijest” odrastanja, ostavimo ”za sobom”, a da pri pogledu na naše dijete u fokus stavimo ono što dijete zaista jest . Naše neostvarene ambicije ili naše ideje o tome kakvo bi dijete trebalo biti, nije nešto što bi trebalo biti vodiljom u odgoju djece. Naravno, to ne isključuje mogućnost da budemo uzori u životima naše djece. S druge strane, ako su drugačiji od nas, a uvijek su drugačiji od nas, onda moramo biti osjetljivi na one nijanse u kojima naše dijete najviše može ostvariti sebe

Kako dijete raste, mijenjaju mu se interesi, spoznaje, stječe nova znanja i uvide te se prema tome mijenja i način na koji želi participirati u slobodnim aktivnostima. Bitno je znati što dijete najviše voli, ali to ne znači da je to jedino čime će se baviti u slobodno vrijeme. Potaknimo i upoznajmo dijete sa što raznovrsnijim sadržajima jer na taj način potičemo djetetovu kreativnost i razvoj općenito. Važno je potaknuti ogromnu dječju kreativnost koja je, pod pritiskom školskih obaveza i nedostatka vremena, često zatomljena i neizražena. Što to znači ? Svatko dijete ima smisla za nešto, na nama je da zajedno s njima otkrijemo što bi to bilo. Naša je uloga voditi dijete kroz različite mogućnosti i zajedno s djetetom razmatrati u što bi se sve moglo uključiti, ponuditi mu i predložiti nešto što mi kao roditelji znamo (neke informacije, znanja, vještine…) s ciljem da dijete samo odluči što mu se sviđa, što želi istražiti i raditi. Tako dijete uči birati od mnoštva ponuđenih prijedloga ono što njemu najviše odgovara i počinje kreativno, aktivno i odgovorno svojim odlukama stvarati vlastiti svijet. Također, njihovo učenje, stasanje i sazrijevanje uključuje i odustajanje od nekih aktivnosti ili mijenjanje već odabranih u neke druge. Pri tome, moramo voditi računa, da je odustajanje potkrijepljeno argumentima djeteta koji jesu u funkciji psihomotornog rasta i razvoja. Važno je da znamo da dobar odabir slobodne aktivnosti bitno utječe na cjelokupni djetetov razvoj što uključuje tjelesni, intelektualni, sociološki i emocionalni aspekt istoga, a vrijeme provedeno u slobodnim aktivnostima bi trebalo biti vrijeme provedeno u druženjima, razvoju prijateljstava, stjecanju novih iskustava koja djetetu pričinjaju zadovoljstvo i pobuđuju u djetetu osjećaj kompetentnosti i sreće.

U protivnom, ako aktivnost koju odabiremo nije prilagođena djetetu, dijete će ju odbaciti: nerado će odlaziti na aktivnost, često će govoriti da nešto ne može ili ne zna, žaliti će se na voditelja aktivnosti (trenera, učitelja), ”zaboravljat će” kada ima tu aktivnost, u nekim slučajevima se žaliti na glavobolje ili trbuhobolje prije odlaska na aktivnost…

U različite tečajeve poput učenja stranih jezika poželjno je uključiti djecu bogatog rječnika sa ”sluhom” za strane jezike. U tečajeve informatike onu koja lako opažaju, koja imaju težnju za istraživanjem. Te će aktivnosti pozitivno utjecati na razvoj mišljenja, pamćenja, sposobnost kombinatorike i logičkog zaključivanja. U umjetničke aktivnosti se usmjeravaju djeca sa sklonošću umjetničkom stvaranju i izražavanju, koja s lakoćom pjevaju, plešu, crtaju, stvaraju, što će biti poticajno za daljnji razvoj njihove mašte i kreativnosti. U sportske aktivnosti 3

poželjno je uključiti djecu koja su motorički okretna i spretna, koja s većom ili manjom lakoćom savladavaju ”prepreke” koje pojedini sportovi od njih iziskuju.